Pad vrijednosti ruske rublje razotkrio je pukotine u učvršćenoj ekonomiji predsjednika Vladimira Putina, koje je ekonomski tim Kremlja brzo zakrpio potezom koji je omogućio stabilizaciju nacionalne valute, barem za sada.
Međutim, hitna mjera - podizanje kamatne stope - ne može da sakrije suštinsku dilemu ruske ekonomije: kako finansirati vojsku bez podrivanja nacionalne valute i opterećivanja ekonomije visokom, i politički nepogodnom, inflacijom.
Život u Moskvi naizgled je normalan uprkos sveobuhvatnim sankcijama uvedenim zbog rata u Ukrajini i odlasku stotina poznatih zapadnih kompanija.
Barovi i restorani u popularnim ulicama bili su nedavno puni, dok su stanovnici uživali u toplom vremenu. Tržni centri se na prvi pogled nisu promijenili, ali su umjesto poznatih brendova kao što su Zara i H&M, sada otvoreni novi poput Maga i Vileta.
U odsustvu Eplove aplikacije za plaćanje (Apple Pay), banke su obezbijedili naljepnice sa čipom koje omogućavaju plaćanje putem mobilnih telefona.
Ključni ekonomski parametri takođe su u normalnom rasponu. Nezaposlenost je niska, ekonomski rast bolji nego što su mnogi očekivali a inflacija umjerena po ruskim standardima - 4 procenta u julu - mada previsoka za one sa ograničenim primanjima.
Stanovnici Moskve - gdje zbog kritikovanja vojske može da se završi u zatvoru - izražavaju nelagodu i rezigniranost. Neki su za AP dali samo imena.
Penzioner Vladimir Čeremesjev (69) prisjeća se da su problemi posle kolapsa Sovjetskog Saveza 1991. godine bili vidljivi teko poslije nekoliko godina.
"Penzioner sam i nemam veliki prihod, ali ne osjećam mnogo još. Međutim, postoji ta anksioznost, nekad mi poraste krvni pritisak", kaže Čeremesjev.
Drugi primjećuju stalnu promjenu cijena. Julijana, 38-godišnja preduzetnica, više brine.
"Situacija se brzo pogoršala, nije dobro. Neće se završiti danas, sjutra, ili prekosjutra. Više od jedne generacije će za ovo plaćati".
Biznisi, kojima su potrebe zalihe, traže alternative. Andrej Lavrov, vlasnik zubarske klinike, kaže da hirurški konac i silicijum nabavlja iz Azije, zato što koristi "mnogo" uvoznog materijala.
"I nije se dogodila katastrofa. Ako nema više zaliha, lako ih je zamijeniti paralelnim kanalima", kaže Lavrov koji ističe i da su neki ruski proizvodi veoma kvalitetni.
Uvoz u Rusiju raste kako dolaze proizvodi kroz obližnje zemlje, kao što su Kazahstan i Jermenija, čime se izbjegavaju sankcije.
Zbog vladine potrošnje na vojne i socijalne programe, ima više gotovine za građane i kompanije, koji nešto od toga troše na uvozne proizvode. Nestašice radne snage, zbog odlaska građana iz zemlje, doprinose rastu plata, a hipoteke koje subvecioniše vlada pomažu da se održi aktivnost ma tržištu nekretnina.
Pojedine posljedice po ekonomiju su očigledno, naročito kada je riječ o automobilskoj industriji nakon odlaska zapadnih proizvođača. Međutim, raste uvoz kineskih automobila.
Putovanje u inostranstvo je veoma skupo i ograničeno zbog zabrana na vize i letove, mada bogati i dalje uspijevaju da putuju.
Kada je riječ o pritiscima na rublju, Rusija - jedan od najvećih svjetskih snabdjevača naftom - zarađuje manje od te sirovine zbog zapadnih sankcija. To sužava trgovinski suficit sa ostatkom svijeta, s obzirom na to da građani i firme kupuju više proizvoda iz inostranstva.
I dok je smanjenje suficita dovodilo do pada vrijednosti valute, Moskva je imala koristi od toga zato što je to vladi pomagalo da pokriva budžetske troškove. Dolari zarađeni od nafte mijenjali su se za više rublji, čime su isplaćivane radničke zarade i penzije.
Međutim, vrijednost ruske valute previše je pala po mišljenju Kremlja - ispod 100 rublji za dolar 14. avgusta, što je psihološki važan nivo. To je podstaklo centralnu banku da referentnu kamatnu stopu podigne za 3,5 odsto da bi ublažila potražnju za uvezenim proizvodima. Vrijednost rublje je porasla na 92 za dolar posle podizanja kamatne stope, ali je od tada postojano padala - u srijedu je bila 96 rublji za dolar.
Iako slabiji u odnosu na prošlogodišnji nivo od oko 60 rubalja za dolar, niži kurs i dalje ne predstavlja krizu.
Kremlj je radio na tome da zaštiti ekonomiju od sankcija od aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine. Takođe je proizvodnju hrane preusmjerio na lokalne kompanije tako što je zabranio uvoz iz Evropske unije i izvršio pritisak na proizvođače da kupuju djelove proizvedene lokalno.
Zahvaljujući zaradi od nafte, vlada ima zanemarljiv dug i jake rezerve, mada je oko polovine zamrznuto zbog sankcija.
Dugoročno, ruska ekonomija će se suočiti sa "sporim, ali izvjesnim posljedicama" zbog pritiska sankcija i Putinove ratne potrošnje, kaže Robin Bruks, glavni ekonomista Instituta za međunarodne finansije.
"S jedne strane, mora da potroši mnogo novca - vođenje rata je veoma skupo. Kako da uskladite to što vam je potrebno više novca sa podizanjem kamatnih stopa da bi ste spriječili da situacija izmakne kontroli? Po mom mišljenju, nema dobrog rešenja", kaže Bruks.
Ruska nafta je pod zapadnim zabranama i ograničavanjem cijena koje je G7 nametnuo na uvoz u ostale zemlje. G7 može da još više oteža stvari za Putina, tako što će cijenu ograničiti na 50, umjesto postojećih 60 dolara, čime bi se smanjio ruski profit, kaže Bruks.
To bi, kako ističe, "dovelo do još većeg pritiska na rublju, na centralnu banku da poveća kamatne stope, i pogoršalo bi situaciju".
Kratkoročno, pad rublje "nije znak da Rusija ulazi u veliku finansijsku krizu", smatra Kris Vefer, analitičar ruske ekonomije u firmi "Macro Advisory Partners".
Bez stranog ulaganja u valutu, Kremlj može da utiče na kurs tako što će izvoznicima pod državnom kontrolom jednostavno reći kada da prodaju stranu valutu za rublje, kaže Vefer. Uz to, cijene ruske nafte nedavno su porasle, što je smanjilo popuste koje je Rusija morala da odobri potrošačima u Indiji i Kini.
Podizanje kamatnih stopa da bi se povećala vrijednost rublje "negativno utiče na privatni ekonomski sektor, ili dio ekonomije koji nije povezan sa ratnom i vojnom industrijom, zbog čega ostaje dovoljno resursa za nastavak rata", kaže Janis Kluge, stručnjak za rusku ekonomiju u njemačkom Institutu za međunarodna i bezbjednosna pitanja u Berlinu.
"Očigledno je da vlada daje prioritet ratu u odnosu na dobrobit domaćinstava", smatra Kluge.
Dugoročno, Putinove odluke će podriti ekonomski rast i dovesti do dugoročnijeg pritiska na rublju, ističe Kluge. Bez stranih investicija, Rusija će sama manje proizvoditi i više uvoziti.
"To znači da Rusi, u budućnosti, neće moći da priušte isti životni standard kao proteklih godina", zaključuje Kluge.
