Linkovi

Milatović o sponzorisanju rezolucije o Srebrenici: Pitajte vladu je li promijenila državni stav


Jakov Milatović, predsednik Crne Gore (Foto: AP/Darko Vojinović)
Jakov Milatović, predsednik Crne Gore (Foto: AP/Darko Vojinović)

Nakon što crnogorska vlada na posljednjoj sjednici nije odlučivala o inicijativi desetina NVO, intelektualaca i prozapadnih opozicionih političkih partija o sponzorisanju Rezolucije UN o sjećanju na genocid u Srebrenici, predsjednik države Jakov Milatović poručio je u utorak da je to “pitanje za vladu”.

Milatović je na konferenciji za novinare sa slovenačkom predsjednicom Natašom Pirc Musar, odgovarajući na pitanja o inicijativi više od 70 NVO, kojom se traži da vlada kosponzoriše rezoluciju UN o Srebrenici, rekao da “Crna Gora ima državni stav”.

“Da li je vlada promijenila mišljenje u odnosu na državni stav, to je pitanje za vladu”, rekao je Milatović.

Predsjednica Slovenije, jedne od država koje će konspoznorisati rezoluciju, rekla je da su sudske odluke označile genocid kao genocid.

“Pitanje Srebrenice nije lako, ali svi znamo da postoje sudske odluke koje su genocid označile kao genocid. Tu nema nikakve rasprave i ne smije je biti”, rekla je Pirc Musar.

Ona je navela da je Slovenija odlučila da kosponzoriše rezoluciju, “jer se radi o tome kakvu prenosimo poruku generacijama koje donose iza nas”.

“To je teška stvar, ali treba priznati šta smo uradili u prošlosti, da bismo išli u budućnost. To je moja iskrena poruka ljudima u Crnoj Gori”, rekla je predsjednica Slovenije.

NVO Akcija za ljudska prava (HRA), koja se bavi pitanjima ratnih zločina, saopštila je juče da je incijativu da Crna Gora kosponzoriše Rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja i komemoraciju genocida u Srebrenici 1995. godine podržalo 75 NVO, desetine intelektualaca i građana, nacionalno vijeće Bošnjaka, kao i prozapadna crnogorska opozicija.

“Prikupljanje podrške inicijativi je i dalje u toku, s obzirom na to da vlada na prethodnoj sjednici nije razmatrala inicijativu da sponzoriše pomenutu rezoluciju zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, SAD, Njemačkom i drugim državama”, navode iz HRA.

Pored desetina NVO, Inicijativu su podržali Bošnjačko vijeće, Bosnjačka stranka, Liberalna partija, Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija Crne Gore, Socijaldemokrate Crne Gore i koalicija Albanska alijansa.

“Rezolucija nije usmjerena protiv bilo kog naroda. To je očigledno iz njenog teksta”, navode iz Akcije iz ljudskih prava i podsjećaju da su “genocid u Srebrenici počinili pojedinci osuđeni pred Haškim tribunalom i sudovima u Bosni i Hercegovini, a ne čitav srpski narod, kako se netačno prikazuje”.

Prema navodima HRA, rezolucija osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, naglašava značaj završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava i poziva na nastavak krivičnog procesuiranja odgovornih zločinaca, a sličnu rezoluciju o genocidu u Ruandi, Generalna skupština UN je donijela 2003. godine.

“Pozivamo vladu da podrži ovu rezoluciju i to sponzorstvom, da bi Crna Gora i na međunarodnoj sceni pokazala odgovarajuću odlučnost da spriječi ponavljanje takvih i sličnih zločina”, ističu u saopštenju.

Glasanje o Nacrtu rezolucije u Generalnoj skupštini UN zakazano za 2. maj, a očekuje se da Vlada Crne Gore zauzme stav na narednoj redovnoj sjednici.

Nacrt rezolucije, u koju je Glas Amerike imao uvid, predviđa da 11. jul bude proglašen Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici, koji bi se obeležavao svake godine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se Srbija u UN "bori protiv usvajanja najavljene rezolucije o Srebrenici.

Prozapadna javnost nedavno je oštro kritikovala vladajuću većinu - koja se zapadnim partnerima obavezala na usklađenost sa spoljnom politikom EU - nakon što je poslanik premijerovog Pokreta Evropa sad u Parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope Vasilije Čarapić bio uzdržan, a poslanica proruske koalicije Za budućnost Crne Gore glasala protiv prijema Kosova u Savjet Evrope.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarkterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dečaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.

XS
SM
MD
LG