Linkovi

Rusija pojačava špijunski rat protiv Zapada


Pogled na Kremlj u Moskvi, fotografisano 20. aprila 2020. (Foto: Reuters/Maxim Shemetov)
Pogled na Kremlj u Moskvi, fotografisano 20. aprila 2020. (Foto: Reuters/Maxim Shemetov)

Ruski helikopterski pilot Maksim Kuzminov prebjegao je u Ukrajinu u avgustu 2023. Nakon toga se preselio u Španiju i počeo novi život pod lažnim identitetom.

Prošlog mjeseca, njegovo tijelo, izrešetano mecima, je pronađeno na parkingu na jugu Španije u gradu Viljajojsa. U blizini je pronađen i zapaljeni automobil kojeg su počinioci koristili za bjekstvo.

Rusija nije priznala da je počinila ubistvo, ali je direktor njene spoljne obavještajne službe Kuzminova zbog bjekstva opisao kao “moralni leš”.

Analitičari: Rusija infiltrirala špijune u mnoge evropske zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Analitičari kažu da je ubistvo poslednji primjer toga kako su ruske obavještajne operacije ponovo oživjele i da izvode operacije od kako je Evropa protjerala oko 600 osoba osumnjičenih da su špijuni Kremlja, nakon pune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

U nedavnom izvještaju, britanski Kraljevski institut ujedinjenih službi (RUSI), upozorio je da ruska vojna obavještajna agencija (GRU), „restrukturira način na koji upravlja regrutacijom i obukom vojnika specijalnih snaga i obnavlja aparat za podršku kako bi ih mogla infiltrirati u evropske zemlje.”

Operacije se kreću od ubijanja političkih protivnika u inostranstvu do miješanja u strane izbore, s ciljem podrivanja Zapadnog jedinstva i podrške Ukrajini.

Zapaljeni automobil kojeg su navodno za bijeg koristili počinioci ubistva ruskog pilota Maksima Kuzminova, 14. februara 2024.
Zapaljeni automobil kojeg su navodno za bijeg koristili počinioci ubistva ruskog pilota Maksima Kuzminova, 14. februara 2024.

Evropljani su imali osjećaj bezbjednosti da se ruski špijuni tu više ne nalaze, da su njihove sposobnosti značajno umanjene. Ali problem je što to nije tačno. Oni su moćniji nego ikad ranije“, kaže za Glas Amerike, analitičarka Marina Miron sa Kraljevskog koledža u Londonu.

Ruski državni medij Raša tudej prošlog mjeseca je objavio audio zapis telefonskog poziva između visokih njemačkih oficira koji su diskutovali o slanju dalekometnih raketnih sistema Taurus u Ukrajinu. To je protumačeno kao pokušaj Rusije da se umiješa u Njemačku debatu oko naoružavanja Kijeva. Berlin je odbacio tvrdnje da će to orižje poslati Ukrajini.

Kijev je upozorio da u Njemačkoj djeluje čitava mreža ruskih špijuna.

"Dobro je poznato da Rusi slušaju razgovore njemačkih zvaničnika i mislimo da to nije posljednji razgovor koji imaju [u posjedu]”, rekao je ukrajinski savjetnik za nacionalnu sigurnost Oleksij Danilov prošle sedmice za londonski Tajms.

Analitičari: Objavom snimka Rusija podriva povjerenje između zapadnih saveznika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:16 0:00

Francuske obavještajne službe istražuju kampanju koju podržava Rusija, koja ima za cilj miješanje u junske izbore u Evropi i koja uključuje stotine veb stranica koje promovišu rusku propagandu i narative Kremlja.

Francuska je prošlog mjeseca upozorila da je Evropa pod informacionim napadom Rusije.

Dok joj je vojska vezana u Ukrajini, Rusija pokušava da pojača svoje "nekonvencionalne" operacije u inostranstvu, navodi se u izvještaju RUSI-ja.

Rusija "ima aktivan interes u destabilizaciji ukrajinskih partnera, a s obzirom na niz izbora koji predstoje širom Evrope, postoji širok spektar mogućnosti za pogoršanje polarizacije", takođe stoji u izvještaju.

Te operacije imaju za cilj narušavanje demokratija, kaže Oleksandr Daniluk, saradnik RUSI-ja i koautor izvještaja.

Oni i dalje investiraju milijarde u obavještajne operacije u Evropi, razvijaju sposobnosti koje su dizajnirane za uplitanje u izbore, zatim radikalizaciju različitih društvenih, etničkih i religioznih grupa, uključujući i manjine. Ulažu i milijardi u političke saveznike, koji čak i mogu da dođu na vlast“, rekao je Daniluk za Glas Amerike.

Analitičari kažu da Moskva sve više djeluje na daljinu, koristeći saveznike koji nisu Rusi da izvode operacije za njih, uključujući organizovani kriminal, ali i strance iz političkih i poslovnih krugova.

"Ono što je važno za specijalne operacije je mogućnost negiranja da ih je sponzorisala vlada", objašnjava Daniluk.

U proteklim godinama razotkriven je niz špijunskih mreža. Suđenja osumnjičenima da su ruski špijuni trenutno se vode u Britaniji, Njemačkoj, Norveškoj, Poljskoj i drugim zemljama.

To više nije ideološka borba", kaže Daniluk. "Nije da se komunizam bori sa kapitalizmom, kako bi to govorili Sovjeti. Nego je riječ o tome da autoritarne zemlje pokušavaju da podrivaju Zapad, kao uporište demokratije, slobode i ljudskih prava. I za njih je to egzistencijalna borba.“

Direktor CIA-a Vilijam Berns, nakon svjedočenja u Senatu SAD, 11. marta 2024.
Direktor CIA-a Vilijam Berns, nakon svjedočenja u Senatu SAD, 11. marta 2024.

U međuvremenu, direktor CIA-a, Vilijam Berns, nedavno je za Foreign Affairs napisao da nezadovoljstvo ratom u Ukrajini predstavlja veoma rijetku priliku za zapadne obavještajne agencije da regrutuju ruske špijune:

"Ta skrivena struja nezadovoljstva stvara CIA priliku za regrutovanje jednom u generaciji. Nećemo dozvoliti da to propadne.”

Povezani članci

XS
SM
MD
LG