Briselski forum, u organizaciji Nemačkog Maršalovog fonda u Briselu, desetu godinu za redom, okuplja ključne ljude medjuna rodne politike na razgovorima o pitanjima sadašnjice - tu je ovog vikenda nezaobilazno pitanje za zvaničnike Rusije, EU i Amerike bilo: da li smo opet, uz ukrajinsku krizu, u hladnom ratu i, jos vjerovatno važnije: kako to prevazići?
Kada bi neko vremeplovom iz vremena hladnog rata došao u sadašnje vrijeme i vidio situaciju izmedju Rusije i ostatka Evrope, pomislio bi da se ništa nije promijenilo - jednako nepovrerenje postoji danas kao nekada, s tim što zvaničnici ne povlače znak jednakosti... još uvijek. "Mi nismo u situaciji hladnog rata, zato što je tada bio ideološki rat izmedju dva vojna bloka i mi sada nismo na toj tački. Medjutim, nismo ni u klimi saradnje, koju smo nastojali da uspostavimo nakon hladnog rata. A razlog za to je da je Rusija prekršila pravila - ruske trupe su prešle granicu svojih susjeda, anektirali su dio druge države. A to je prvi put da se takvo nešto dogodilo od Drugog svjetskog rata. Rusi imaju trupe u Moldovi, u Gruziji i destabilizuju istok Ukrajine. U odgovoru na to, vojni savez preduzima vojno prestruktuiranje na istoku, najveće od kraja hladnog rata", kaže generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg:
"Mnogi ljudi misle da su problemi nastali samo zato što imaju posla lično sa predsjednikom Putinom, kao, mogli smo se dogovarati sa Jelcinom a cim je došao Putin, ne možemo ništa. Ovo je pogrešno - Rusija se definitivno promijenila ali to nema nikakve veze sa ličnostima. Devedesetih je Rusija povukla sve vojne baze iz istočne Evrope iz bivših sovjetskih republika, sa izuzetkom bilateralnih sporazuma koji su to regulisali... ključne snage smo iz evropskog dijela Rusije povukli u Sibir, nikad nismo bilo gdje započeli vojnu akciju. Šta je uradio NATO? Neću govoriti o tome kako se širio već ću pomenuti jedan datum - 24. mart 1999. Ne znam da li se toga sjećate, ali tog datuma je, prvi put u istoriji moderne Evrope, NATO započeo sa bombardovanjem evropske zemlje, tadašnje Jugoslavije. Razlog: g. Milošević je odbio da pusti NATO u dio te zemlje. Dakle, ako nešto nazivate okupacijom nezavisne evropske države, ja bih kosovski slučaj nazvao tako. Krim, ukrajinska kriza, definitivno nije prvi tragični incident u modernoj evropskoj istoriji...", istakao je predsjedavajuci Savjeta za spoljne poslove Ruske Federacije, Konstantin Kosaćev.
"Amerika je već pomogla Ukrajinu na bezbjednosnom planu, pomoći vrijednom 120 miliona dolara, spremamo se da obučavamo ukrajinske snage na zapadu zemlje, šaljemo im posebne radare za osmatranje terena i vatre. Kada je riječ o pomoći u oružju, rasprava se još uvijek vodi a na strani onih koji zagovaraju slanje oružja nisu sami Ukrajinci koji to traže od nas. Uz ovo, iz mjeseca u mjesec vidimo da ruski saveznici, separatisti, dobivaju sve opasnije i modernije oružje da bi sada bila situacija da imaju mnogo bolje oružje od Kijeva. Oni koji se protive slanju oružja tvrde da će to prouzrokovati eskalaciju sukoba, što bi izazvalo još više rusku stranu, sve bi postalo još krvavije i nasilnije i oni koji bi od toga najviše patili su sami Ukrajinci...to je aktuelna debata ali naša prva nada je da vidimo da je sporazum iz Minska u potpunosti primjenjen", poručila je asistent američkog državnog sekretara za Evropu i Euraziju, Viktoria Nuland.
"Ovo je veliko pitanje za mene - Kako da razvijamo naše odnose? Možda je stav u gledanju moje generacije, ali ne mogu da prestanem da mislim i da se pitam: kako da prevazidjemo hladnoratovsko razmišljanje? U suprotnom, Evropa bi se raspala i vanjske granice Unije bi se raspale. Jednom, kada se riješi sporazum iz Miska, moracemo da sjednemo i razgovaramo kako dalje jer, mi smo susjedi i to ne možeš promijeniti - svoje roditelje i susjede ne možeš mijenjati...", kazala je visoka predstavnica EU, Federica Mogerini.
Rusija i Zapad će, kad tad, opet morati sjesti za sto i razgovarati, utisak je nakon ovog skupa - alternativa ovome ne postoji jer, kako reče visoka predsatavnica EU, roditelji i susjedi su nešto što je tu i sa tim se, htio to ili ne, moraš nositi..