Linkovi

Šef Pentagona na sastanku sa izraelskim ministrom: Zaštita Palestinaca moralni imperativ


Palestinac pored kuće u Rafi uništene u izraelskom napadu (Foto: AP/Fatima Shbair)
Palestinac pored kuće u Rafi uništene u izraelskom napadu (Foto: AP/Fatima Shbair)

Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin rekao je u utorak da je zaštita palestinskih civila moralni i strateški imperativ, dok je situaciju u Gazi nazvao "humanitarnom katastrofom" u svijetlu značajnog pogoršanja odnosa predsjednka Džoa Bajdena i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

"Broj civilnih žrtava u Gazi danas je prevelik, a količina humanitarne pomoći premala. Gaza preživljava humanitarnu katastrofu i situacija se čak pogoršava", rekao je Ostin na početku sastanka sa izraelskim ministrom odbrane Joavom Galantom u Pentagonu. Naglasio je i da je potrebno hitno povećati pomoć Gazi da bi se izbegla glad.

Ostin je rekao da će sa izraelskim kolegom razgovarati o alternativnim pristupima borbi protiv Hamasa u Rafi, s obzirom na to da se Vašington protivi izraelskim planovima za kopnenu ofanzivu u tom gradu na jugu Gaze, u koji se sklonilo više od milion Palestinaca.

Šef Pentagona je naglasio i da su bezbednosne veze Izraela i SAD "neraskidive".

"SAD su najbliži prijatelj Izraela i to se neće promeniti", dodao je Ostin. Iz Pentagona je posle sastanka saopšteno da je razgovor dvojice zvaničnika bio otvoren.

Sastanak je održan nakon što je Netanjahu u ponedeljak otkazao odvojenu posetu svojih saradnika Vašingtonu.

Izraelski premijer obećao je u utorak da će nastaviti sa svojom kampanjom za eliminisanje militantne grupe Hamas, istovremeno kritikujući rezoluciju Saveta bezbednosti UN kojom se zahteva hitan prekid vatre u Gazi.

"Izrael se neće pokoriti iluzornim zahtevima Hamasa i nastaviće da deluje kako bi postigao sve ciljeve rata: da oslobodi sve otete, da uništi vojne i vladine kapacitete Hamasa i da osigura da Gaza više ne predstavlja pretnju Izraelu", naveo je Netanjahu u saopštenju.

U međuvremenu, Izrael je povukao pregovarače iz Dohe nakon što je procenio da su pregovori o primirju u Gazi "u ćorsokaku" zbog zahteva Hamasa, rekao je visoki izraelski zvaničnik u utorak. Zvaničnik, blizak šefu Mosada, optužio je lidera Hamasa da sabotira diplomatiju "u okviru širih napora da rasplamsa rat tokom Ramazana".

Zvaničnici Hamasa rekli su u ponedeljak da su pregovaračima koji rade na sporazumu o privremenom prekidu vatre rekli da Hamas neće menjati svoj predlog koji predviđa potpuno povlačenje Izraela iz Gaze i razmenu talaca, koji su u Gazi, za zatvorenike koje drži Izrael.

Dve zaraćene strane pokazale su malo pomaka u svojim zahtevima uprkos višenedeljnim naporima američkih, egipatskih i katarskih pregovarača da pronađu način za privremeno obustavljanje borbi, puštanje talaca i povećano dopremanje preko potrebne humanitarne pomoći za civile u Gazi .

Netanjahu je u utorak rekao da stavovi Hamasa dokazuju da teroristička grupa "nije zainteresovana za nastavak pregovora o sporazumu" i da je to "nesrećno svedočanstvo štete koju je donela odluka Saveta bezbednosti".

U rezoluciji Saveta bezbednosti usvojenoj u ponedeljak "zahteva" se hitan prekid vatre za mesec Ramazan, koji je do pola okončan, "što bi dovelo do trajnog održivog prekida vatre".

Takođe zahteva trenutno i bezuslovno oslobađanje svih talaca, ukidanje svih barijera za pružanje veiše humanitarne pomoći i zaštita civila u Gazi.

"Ovo mora biti prekretnica. Ovo mora da dovede do spašavanja života na terenu", emotivno je rekao palestinski izaslanik UN-a Rijad Mansur Savetu. "Ovo mora da označi kraj ovog napada zverstava na naš narod".

Tekst, koji je predložilo 10 izabranih članova Saveta iz 15 zemalja, usvojen je sa 14 glasova za, dok su Sjedinjene Države su bile uzdržane, što je omogućilo usvajanje ove mere.

Ovo je bio osmi put da je veće pokušalo da se dogovori o rezoluciji o prekidu vatre i to je pozdravljeno aplauzom u prepunoj sali Saveta.

Ambasadorka SAD Linda Tomas-Grinfild rekla je da je Vašington bio uzdržan jer, iako su neki od njihovih predloga uzeti u obzir, tekst nije sadržao osudu Hamasa - što je bio glavni zahtev SAD tokom višemesečnih pregovora o prethodnim neuspelim pokušajima rezolucije o prekidu vatre.

"Međutim, kao što sam već rekla, mi u potpunosti podržavamo neke od ključnih ciljeva ove neobavezujuće rezolucije. I verujemo da je bilo važno da Savet progovori i jasno stavi do znanja da svaki prekid vatre mora ići sa oslobađanjem svih talaca", rekla je ona.

Rezolucije Saveta bezbednosti UN su međunarodno pravo, pa nije jasno zašto je ambasadorka rekla da ova nije obavezujuća. Ostali članovi Saveta ponovili su da su odluke Saveta obavezujuće i njihovo sprovođenje obavezno.

Rezolucije UN su obavezujuće za države članice UN, ali ne i za Hamas, organizaciju koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku.

U Vašingtonu, portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi rekao je novinarima da se "ništa, ništa nije promenilo u našoj politici. Ništa".

Izraelski izaslanik rekao je da je rezolucija "sramna" jer ne uslovljava prekid vatre oslobađanjem talaca koje drži Hamas.

"Trebalo bi da bude vrlo jasno da sve dok Hamas odbija da oslobodi taoce diplomatskim kanalima, ne postoji drugi način da se obezbedi njihov povratak osim vojnom operacijom", rekao je Gilad Erdan, predstavnik Izraela u UN.

Deset izabranih članova Saveta poručilo je u zajedničkoj izjavi novinarima nakon glasanja da se nadaju da će odredbe Rezolucije sprovesti sve strane i da će pomoći u ublažavanju patnji stanovništva u Gazi.

Ekspertkinja Ujedinjenih nacija rekla je u utorak pred Savetom za ljudska prava Ujedinjenih nacija da veruje da izraelska vojna kampanja u Gazi, pokrenuta posle napada Hamasa 7. oktobra, predstavlja genocid i pozvala zemlje da odmah uvedu sankcije o embargo na izvoz oružja Izraelu.

Franćeska Albaneze, specijalna izvestiteljka UN za ljudska prava na okupiranim teritorijama, se tokom predstavljanja izveštaja "Anatomija genocida", između ostalog pozvala na više od 30.000 ubijenih Palestinaca.

Izraelska diplomatska misija u Ženevi saopštila je da je upotreba reči genocid "nečuvena", da specijalna izvestiteljka izvrće istinu i da se rat vodi protiv Hamasa a ne palestinskih civila.

Međunarodne humanitarne grupe žalile su se na nemogućnost pristupa palestinskim civilima, pominjući teret koje su izraelski inspektori odbili da propuste, konvoje koje Izrael zadržava i nemogućnost pristupa unutar Gaze zbog borbi koje su u toku.

Govoreći konkretno o situaciji u severnoj Gazi, Gutereš je rekao: "Apsolutno je neophodno da sada imamo ogromnu količinu humanitarne pomoći".

U međuvremenu, borbe nisu zaustavljene. Izraelska vojska izvestila je u utorak da sprovodi više operacija oko bolnice Šifa u gradu Gazi, kao i kopnene borbe i vazdušne napade u centralnoj Gazi.

Očekivalo se da će drugi visoki izraelski zvaničnici učestvovati na odvojenim sastancima u Beloj kući, ali je izraelski premijer otkazao njihovo putovanje u ponedeljak nakon što SAD nisu blokirale rezoluciju SB UN o prekidu vatre u Gazi.

"Veoma smo razočarani što neće doći u Vašington DC kako bi nam omogućili da s njima obavimo važan razgovor o održivim alternativama ulasku na teren u Rafi", rekao je Kirbi novinarima u Beloj kući.

Sjedinjene Države su jasno stavile do znanja da neće podržati izraelski napad na Rafu, u blizini granice Gaze i Egipta, bez plana za zaštitu tamošnjih civila. Izrael je rekao da ima plan, ali nije javno saopštio gde će Palestinci koji su se tamo sklonili od tekućih borbi biti premešteni.

Više od 1,2 miliona Palestinaca pobeglo je tamo po naređenju izraelskih snaga koje su ih pozvale da napuste svoje domove u severnoj Gazi dok su izraelske trupe napredovale u ranijim fazama rata.

Palestinci hodaju pored ruševina stambenih zgrada uništenih u izraelskoj ofanzivi, u gradu Gaza, 20. marta 2024.
Palestinci hodaju pored ruševina stambenih zgrada uništenih u izraelskoj ofanzivi, u gradu Gaza, 20. marta 2024.

Premijer Netanjahu je izjavio da "nemamo načina da pobedimo Hamas bez ulaska u Rafu i elimininacije bataljona koji su tamo preostali".

Rat je počeo terorističkim napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra u kojem je, prema izraelskim izveštajima, ubijeno 1.200 ljudi, dok je oko 250 talaca odvedeno u zarobljeništvo u Gazu. Više od 100 talaca je oslobođeno u novembru tokom privremenog prekida vatre. Veruje se da je oko 100 još uvek živo u zatočeništvu, a veruje se i da se tela 30 ubijenih i dalje nalaze u Gazi.

Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze, kojim upravlja Hamas, saopštilo je da je više od 32.200 ljudi ubijeno tokom izraelske kontraofanzive. Ukupan broj uključuje Hamasove borce i civile, a ministarstvo tvrdi da su dve trećine poginulih žene i deca.

Dopisnica Glasa Amerike iz Ujedinjenih nacija, Margaret Bešer i dopisnica iz Bele kuće Anita Pauel učestvovale su u pisanju ovog izveštaa. Korišćene su neke informacije agencija Asošijeted pres, Rojters i Agencije Frans pres.
XS
SM
MD
LG