Linkovi

Analitičari: Srbiji neudobno između Brisela i Moskve


Premijer Srbije Aleksandar Vučić prilikom nedavnog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi
Premijer Srbije Aleksandar Vučić prilikom nedavnog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi

Politika Beograda da podrži teritorijalni integritet Ukrajine, ali istovremeno ne uvede sankcije Rusiji, u velikoj meri zavisi od toga kako će se stvari u Ukrajini razvijati, a svako zaoštravanje na liniji Brisel - Moskva, Srbiji ne ide na ruku...

Može li Srbija dugo da održi politiku evropskog kursa i istovremenog približavanja Rusiji? U trenutnoj globalnoj karti, dalje zaoštravanje odnosa Moskve sa Briselom i Vašingtonom otežaće poziciju Beograda.

Poslednje primirje u Ukrajini još traje, iako je novi, oštriji paket evropskih sankcija prema Rusiji praktično stupio na snagu. I dok iz Brisela poručuju da je Evropa spremna da odloži primenu sankcija ukoliko se krhki mir u Ukrajini održi, čini se da je i Beograd veoma zainteresovan za mir u Ukrajini:

"Ja mislim da bi u Srbiji mnogima laknulo kada bi se to primirje održalo. Jer Srbija se već našla u vrlo neudobnoj poziciji između Moskve i Brisela, i sa jedne i sa druge strane zahtevi su postali dosta neprijatni za Beograd. Tako da bi popuštanje sigurno za Srbiju značilo mnogo", smatra Predrag Simić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Zvanični Beograd je do sada uspevao da održi svoju poziciju – podržao je teritorijalni integritet Ukrajine, ali istovremeno odlučno ostaje na kursu da neće uvoditi sankcije Rusiji.

Doskorašnji ambasador Srbije u Ukrajini Dušan Lazić smatra da takva politika u velikoj meri zavisi od toga kako će se stvari u toj zemlji razvijati, a svako zaoštravanje na liniji Brisel - Moskva ne ide na ruku Srbiji, ističe sagovornik Glasa Amerike:

"Tu dolazimo do jedne stvari koja za Srbiju može da bude vrlo opasna, da ako se zaoštri situacija, ako se konfrontacija u svetu zaoštri – da će jedni da nas vuku na jednu stranu, a drugi na drugu stranu. I nema ničeg goreg nego da se nađemo u takvoj jednoj situaciji".

Prethodni predsednik Boris Tadić nije uspeo sa politikom “i Kosovo i Evropa”, a pitanje je može li zvanično neproglašen stav “i Evropa i Rusija”, koji zastupa premijer Srbije Aleksandar Vučić, da održi Srbiji na “srednjem” kursu između Brisela i Moskve:

"I Rusija i Evropa – to mi je manje jasno, jer tu ne vidim Srbiju. Vidim Srbiju na jednoj žici, koja pokušava da se održi u situaciji kada odnosi između Rusije i zapada doživljavaju sunovrat. I u čemu se Srbija nalazi pred ni malo lakim dilemama, jer opredeljujući se bilo za jedne, bilo za druge, morala bi da plaća cenu koja bi bila neprihvatljivo velika", kaže Simić.

Na veoma često pitanje da li Evropa vrši pritisak na Beograd da uvede sankcije Rusiji, proevropljani odgovaraju kontrapitanjem – da li Moskva vrši pritisak na Srbiju da ne uvodi sankcije i ostane makar na dosadašnjem kursu.

Profesor Predrag Simić smatra da Rusija i te kako ima mehanizme za pritisak na Srbiju:

"NIS-om, jer Moskva drži u ovom trenutku glavne poluge srpske energetske politike i njene energetske bezbednosti. Južnim tokom – sa Južnim tokom Srbija bi imala i nešto prihoda, a malo bi aktivirala svoje građevince i svoju posustalu privredu. I konačno, dala bi Srbiji energetsku bezbednost i dala bi joj neki smisao na energetskoj mapi Evrope".

Ambasador Dušan Lazić dodaje:

"U ovoj ekonomskoj situaciji Srbiji je potrebno i te kako da nešto izvozi, da kupuje, da živi, da preživi. Prema tome, ima i taj neposredni ekonomski i politički interes za saradnju sa Rusijom".

Nema sumnje da su se istok i zapad sada našli u najtežoj situaciji od vremena završetka hladnog rata i da i jedni i drugi otkrivaju koliko daleko mogu da idu. U toj situaciji politika i pozicija Srbije nije ni malo laka s obzirom da i jedna i druga strana imaju svoje interese da Beograd privuku i zadrže uz sebe. Pitanje od milion dolara je može li Srbija da odoli, ili će kad-tad morati da se odluči.

XS
SM
MD
LG